Udruga HVIDR-a Generalski Stol organizirala je natjecanje u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, o čemu je udruga izvijestila 6. prosinca 2021. godine.

Fotografije

Fotografije s natjecanja dostupne su na vanjskoj poveznici: galerija fotografija.

Udruga HVIDR-a Generalski Stol održala je 5. lipnja 2021. godine 25. županijski turnir ratnih vojnih invalida, u povodu dana svetog Antuna i Dana Općine Generalski Stol. Uz turnir je održana i svečana sjednica u povodu postojanja udruge.

Sudionici i rezultati

Na turniru je nastupilo osam udruga iz cijele Karlovačke županije i postignuti su odlični rezultati. Najboljom sportskom udrugom proglašena je Udruga HVIDR-a Generalski Stol.

Fotogalerija

Sve fotografije i videozapisi s turnira dostupni su na vanjskoj poveznici.

Korisnici Europskog projekta „Socijalizacija hrvatskih branitelja i njihov povratak u društvo” obavještavaju se o isteku trajanja projekta.

Dvije godine zajedničkog rada

Tijekom dvije godine, koliko je projekt trajao, komunikacija s korisnicima odvijala se kroz:

• individualan i grupni rad;
• predavanja vezana uz psihološku tematiku;
• predavanja vezana uz pravnu tematiku;
• informatičke radionice, koje su održane pred kraj projekta.

Korisnici su informirani o relevantnim psihološkim i pravnim temama, a pružana im je i psihološka podrška.

Što je rad na projektu donio

U radu su i sami provoditelji projekta mnogo naučili o potrebama i problemima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, ratnih vojnih invalida Domovinskog rata te stradalnika Domovinskog rata. Nadaju se da su bili od koristi svima s kojima su u ovo kratko vrijeme stupili u kontakt te da su kod korisnika napravili trajnu promjenu na bolje.

Nastavak rada

Nakon kratke pauze namjerava se nastaviti s radom, a svi dosadašnji korisnici bit će obaviješteni o nastavku projekta.

Zahvala korisnicima i suradnicima

Svim korisnicima i suradnicima tijekom projekta upućuje se zahvala uz želje za sve najbolje u budućnosti.

Iz raznih se izvora u posljednje vrijeme sve više spominje važnost zdrave prehrane – navodi se kako zdrava hrana povećava razinu energije, olakšava san, smanjuje kilažu i slično. To je točno, no utječe li prehrana i na psihičko zdravlje? Svakako, i to u mnogo većoj mjeri nego što se donedavno mislilo.

Želudac kao drugi mozak

Neki istraživači želudac nazivaju „drugim mozgom” (Gershon, M. D.) zbog mjere u kojoj probava utječe na mozak i na psihičko zdravlje. Svatko je svjestan da se, primjerice, tijekom bolova u želucu teško osjećati dobro, no odnos probave i mozga mnogo je dublji. Neurotransmiteri, odnosno „hormoni mozga”, ne proizvode se u mozgu nego u želucu te zatim putem leđne moždine putuju do mozga. Ti „hormoni” znatno utječu na raspoloženje, stoga nije neobično da brojni depresivni ili napeti pojedinci često imaju probavne smetnje.

Dugotrajni stres i probava

Uz to, dugoročno razdoblje stresa u kojem se nalaze brojni branitelji ima vrlo štetan utjecaj upravo na taj sustav – narušena probava dodatno stvara probleme sa stresom, a prisutni se psihološki stres pojačava.

Hrana koja koristi želucu

Kako bi se zaštitila probava, taj „drugi mozak”, uz već spomenutu važnost svakodnevne aktivnosti (cirkulacije) preporučuje se unositi što je više moguće hrane koja koristi želucu:

• povrće;
• jednostavno obrađenu hranu;
• hranu s puno vlakana;
• domaći med;
• sirutku;
• svaku vrstu fermentirane hrane koja sadrži zdrave bakterije ključne za rad želuca.

Riječ je, više-manje, o svoj hrani koju su hvalile naše bake. Iznenađujuće je koliko se malo ljudi svakodnevno pridržava ovih smjernica.

Briga o želucu je i briga o psihičkom zdravlju

Održavanjem zdravlja želuca ne brine se samo za fizičko, nego i za psihičko zdravlje. Fizičko zdravlje nije jamstvo psihičkoga, no važnije je nego što se donedavno mislilo.

Europski projekt „Socijalizacija hrvatskih branitelja i njihov povratak u društvo”

U posljednje se vrijeme u stručnoj i popularnoj psihološkoj literaturi sve češće spominje termin prisutnosti svijesti, odnosno pomnosti (engl. mindfulness). Na prvi pogled termin zvuči novo, no zapravo se odnosi na jednostavnu prisutnost svijesti u sadašnjem trenutku.

Jesu li misli doista ovdje i sada

Netko bi mogao pitati – zar se ne živi stalno u sadašnjem trenutku? Da, no to ne znači da su misli tijekom cijelog dana „ovdje i sada”. Velik dio vremena misli su izvan sadašnjeg trenutka: razmišlja se o sutrašnjem danu, o prošlim vremenima, pokušavaju se donijeti odluke koje nisu vezane za sadašnji trenutak i slično.

Lutanje misli i PTSP

Kada je riječ o stresnim poremećajima, a osobito o poremećajima poput PTSP-a, može se primijetiti da tijekom takvih stanja ljudi nisu mentalno prisutni – u psihologiji se takva mentalna lutanja nazivaju disocijacijama. Tijekom nametnutih sjećanja u PTSP-u misli bježe na drugo vrijeme i mjesto, a u napetosti tijekom anksioznih stanja razmišlja se o onome što se može dogoditi i o tome kako će se osoba osjećati kada dođe do određene situacije.

Savjeti koji ne pomažu

Pogrešni savjeti koji se često dijele osobama u takvim stanjima su:

• „razmišljaj pozitivno”;
• „nasmij se”;
• „nemoj misliti na X” – taj savjet ima čak i obrnuti učinak.

Točan je savjet u takvoj situaciji „misli na sadašnji trenutak i budi ovdje i sada” jer je sadašnjost, odnosno prisutno stanje svijesti, mnogo manje stresna od mjesta na koje mogu odvesti vlastite misli.

Primjer iz zubarske čekaonice

Primjerice, u zubarskoj se čekaonici najčešće ne razmišlja o sadašnjem trenutku, nego o boli koju će donijeti pregled – javlja se anksioznost koja situaciju čini još težom. Jedan od „trikova” u takvoj je situaciji snažno se i neprimjetno uštipnuti noktom za ruku; tada se misli vraćaju u sadašnji trenutak i vlastita se anksioznost smanjuje. To ne znači da pregled kod zubara neće biti bolan, no uz bol se sigurno neće proživljavati i tolika napetost.

Aktivnosti u kojima misli nestaju

Dobra je ideja usvojiti aktivnosti u kojima je čovjek visoko mentalno prisutan, odnosno potpuno koncentriran na trenutak, kako bi mentalna prisutnost postala navika. Brojni ratni veterani koji boluju od PTSP-a tvrde kako ih opuštaju intenzivne aktivnosti:

• brza vožnja;
• tjelesna aktivnost;
• hladan tuš;
• potpuna koncentracija tijekom nekog zanimljivog rada.

To ne čudi jer se tijekom takvih stanja čovjek nalazi upravo ovdje i sada te se ne opterećuje razmišljanjem. Sve spomenute aktivnosti smanjuju lutanja misli, odnosno disocijacije iz kojih i proizlazi napetost, a ovisno o tome koliko se takav pristup mislima prenese na ostatak tijeka misli, pomažu i dugoročno. Svima koji žele kontrolirati lutanja misli savjetuje se da se još više posvete korisnim aktivnostima u kojima „misli nestaju”, a u vlastitom se radu uživa opušteno.

Europski projekt „Socijalizacija hrvatskih branitelja i njihov povratak u društvo”

Način na koji se gleda na stvari u velikoj mjeri određuje način na koji će se živjeti život. Ako se na polovicu čaše vode gleda kao na napola punu, čovjek će biti zahvalniji na onome što ima; ako se na nju gleda kao na napola praznu, koncentriran je na nedostatke. Nijedan pogled na polovicu čaše vode nije pogrešan jer čaša nije ni puna ni prazna, no način na koji se na nju gleda odredit će emocije i ponašanje.

Pogled na vlastitu životnu situaciju

Kao primjer može poslužiti osobna životna situacija:

• Posjedujemo li stambeni prostor i prijevozno sredstvo?
• Imamo li dovoljno hrane i vode?
• Jesmo li u skladnom braku?
• Kakav nam je posao?
• Živimo li bez svakodnevnih opasnosti?
• Kakvo je naše zdravlje?
• Posjedujemo li odjeću i obuću?

Što imamo, a što nam nedostaje – na čemu smo zahvalni?

Ono što se smatra uobičajenim

Mnoge će iznenaditi da brojne stvari koje većina ljudi u našem društvu ima – hrana, voda, sigurnost, smještaj i zdravstveno osiguranje – nedostaju najvećem broju današnjih stanovnika Zemlje. U cijeloj su povijesti čovječanstva svakodnevna hrana i pitka voda bile rijetkost, a ljudi su svakodnevno obolijevali od onečišćene vode, da se i ne spominju „luksuzi” poput stalnog smještaja, prijevoznog sredstva i manjka svakodnevnih životnih opasnosti. Bez obzira na sve te činjenice, u našem se društvu posvuda čuje prigovaranje i negativnost, a rijetka je i najmanja zahvalnost za ono što se ima.

Koristi li nam zahvalnost?

Osobe koje pokazuju zahvalnost za dobre stvari koje imaju:

• boljeg su psihičkog i fizičkog zdravlja;
• dulje žive;
• bolje se nose sa stresom;
• višeg su samopoštovanja;
• manje su pasivne;
• zadovoljnije su životom.

Ne samo to, zahvalnije su osobe sposobnije poboljšati vlastitu situaciju i omogućiti si više stvari na kojima mogu biti zahvalne. Negativne su osobe manje sposobne poboljšati vlastito stanje, a većina je njihovih aktivnosti često svedena na stalno prigovaranje bez ikakvih pokušaja da se problemi riješe – moglo bi se reći da su i nerazumno ovisne o negativnosti. Osim emocionalne koristi, zahvalnost ima i praktičnu korist: ohrabruje i osnažuje.

Vrijeme i mjesto za negativnost

Biti pozitivan i zahvalan ne znači da na život treba gledati iskrivljeno – i negativne su emocije bitne i vrlo korisne, no za negativnost, kao i za pozitivnost, postoji vrijeme i mjesto. Može li čovjek iznenaditi samoga sebe i nabrojati četiri stvari na kojima je zahvalan? Vrijedi pokušati jer će koristiti.

Europski projekt „Socijalizacija hrvatskih branitelja i njihov povratak u društvo”

Poznato je da smanjena učestalost svakodnevnih odnosa s drugim ljudima, izazvana epidemijom koronavirusa, negativno utječe na raspoloženje ljudi. Životne rutine koje su često dobra metoda borbe sa stresom – primjerice odlazak na kavu, odlazak u teretanu ili posjet prijateljima – narušene su, pa se kod mnogobrojnih ljudi ponovno pojavljuju psihički problemi koji su donedavno bili pod kontrolom.

Ranjive skupine i korist rutine

U ovakvim su slučajevima osobito osjetljive ranjive skupine populacije, u koje je uključena i braniteljska populacija. Jedna od korisnih metoda nošenja sa stresom, koja se preporučuje u vrijeme epidemije, jest stvaranje rutina. Krenuvši od najjednostavnijih rutina, za psihičko je i fizičko zdravlje ključno, primjerice, održati naviku svakodnevnog buđenja u isto vrijeme. U normalnim se okolnostima korisnost svakodnevne rutine spavanja i buđenja i ne primjećuje, no ona ima velik značaj za raspoloženje.

Planiranje dana unaprijed

Ako za naredni dan nema planiranih obveza, bitno je prethodnog dana unaprijed isplanirati kako će se on provesti. U takvom se slučaju preporučuje napraviti generalizirani plan aktivnosti te okvirno odrediti po satima u danu kada će se obavljati koja od aktivnosti. Neke od svakodnevnih aktivnosti koje se mogu raditi čak i ako se cijeli dan ne izlazi iz stana su:

• čišćenje kuće;
• organizacija bilježaka;
• pisanje dnevnika;
• učenje novih vještina.

Za koju god se aktivnost popunjavanja dana odlučilo, bitno je dan unaprijed odrediti približno vrijeme.

Rutine samo naizgled djeluju banalno

Naizgled te rutine djeluju banalno i ne previše korisno, no bitno je ne podcijeniti važnost svakodnevnih aktivnosti i interakcija s drugim ljudima koje daju osjećaj korisnosti i pripadanja. Ova je metoda nošenja sa stresom, kroz „popunjavanje mentalnog prostora”, najkorisnija kod poremećaja kao što su depresija i anksioznost, ali nije beskorisna ni kod poremećaja poput PTSP-a.

Tijekom epidemije važno je paziti na vlastito psihičko zdravlje.

Europski projekt „Socijalizacija hrvatskih branitelja i njihov povratak u društvo”

Dana 1. listopada 2020. godine održana je druga konferencija u projektu „Socijalizacija hrvatskih branitelja i njihov povratak u društvo”.

Kome je projekt namijenjen

Projekt je namijenjen:

• hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata;
• hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata;
• stradalnicima Domovinskog rata;
• članovima njihovih obitelji.

Cilj projekta

Cilj je projekta povećati socijalnu uključenost i unaprijediti kvalitetu življenja korisnika projekta u Karlovačkoj županiji.

Tijek projekta i suradnja s udrugama

Provoditelji projekta objasnili su prisutnima tijek projekta koji će se provoditi još do kraja veljače sljedeće godine. Naglasili su da je suradnja s udrugama hrvatskih branitelja i s volonterima koji rade u udrugama dobra te da ju treba nastaviti.

Sudionici konferencije

Prema projektu konferencija je održana u Ogulinu, a bilo je prisutno 70 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. U ime grada domaćina konferenciji je prisustvovao zamjenik gradonačelnika Grada Ogulina gospodin Daniel Vukelja, koji se prisutnima obratio riječima podrške projektu.

Fotogalerija

U Generalskom Stolu je 6. lipnja 2020. godine održano izlučno natjecanje.

Tijek natjecanja zabilježen je na fotografijama objavljenima u nastavku.

Fotogalerija

Zajednica udruga HVIDR-a Karlovačke županije i Udruga HVIDR-a Generalski Stol kao partner pozvale su zainteresirane na konferenciju u sklopu projekta “Socijalizacija hrvatskih branitelja i njihov povratak u društvo”.

Podaci o konferenciji

• Datum: 1. listopada 2020. godine
• Mjesto: Ogulin, restoran “IVE”, Vikend naselje 1 A
• Početak: u 12 sati

Nositelj i partner

Projekt “Socijalizacija hrvatskih branitelja i njihov povratak u društvo” provodila je Zajednica udruga HVIDR-a Karlovačke županije, a partner u provedbi bila je Udruga HVIDR-a Generalski Stol.